Organizacije civilnog društva (OCD) u zemljama Zapadnog Balkana suočavaju se s ozbiljnim izazovima u praćenju i evaluaciji reformskih procesa. Nedostatak kapaciteta, alata i resursa onemogućava im da efikasno osiguraju nadzor, identifikuju nedostatke i zagovaraju potrebne promjene u okviru reformskih agendi. Ovaj problem postaje još izraženiji s obzirom na izazove ekonomske i društvene konvergencije Zapadnog Balkana s Evropskom unijom. Trenutno, region dostiže svega 35% prosječnog ekonomskog nivoa EU, što negativno utiče na unutrašnje reforme, smanjuje fiskalnu osnovu i podstiče odlazak stanovništva.
Kontekst Plana rasta za Zapadni Balkan
Kako bi se region približio EU i ostvario koristi članstva prije formalnog pristupanja, Evropska komisija je 8. novembra 2023. predstavila novi Plan rasta za Zapadni Balkan. Ovaj plan uključuje četiri ključna stuba:
- Povećanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem EU, uz usklađivanje sa standardima i pravilima EU.
- Jačanje regionalne ekonomske saradnje kroz Zajedničko regionalno tržište (CRM).
- Ubrzavanje ključnih reformi s fokusom na temeljne klastere pristupnog procesa.
- Povećanje finansijske podrške za reforme putem Fonda za reforme i rast u periodu 2024–2027.
Plan predviđa da svaka zemlja Zapadnog Balkana izradi Reformsku agendu, zasnovanu na postojećim preporukama Evropske komisije. Isplate iz ovog fonda biće uvjetovane napretkom u oblastima poput makroekonomske stabilnosti, transparentnog upravljanja javnim finansijama i dobrog upravljanja. Bosna i Hercegovina još uvijek nije usaglasila Plan rasta i reformsku agendu prije svega zbog političkih uvjetovanja koje se odnose na osiguravanje funkcionalnosti Ustavnog suda BiH i etničkog veta u Konkurencijskom vijeću i Vijeću za državnu pomoć BiH.
Uloga OCD-a i potreba za monitoringom i evaluacijom
U implementaciji Plana rasta, OCD-i imaju ključnu ulogu u osiguravanju transparentnosti i odgovornosti. Evropski ekonomski i socijalni komitet (EESC) naglasio je da OCD-i i socijalni partneri moraju biti uključeni u sve faze razvoja, implementacije, monitoringa i evaluacije reformskih agendi. Pored toga, EESC predlaže formiranje nacionalnih monitoring odbora koji bi uključivali OCD-e, s ciljem jačanja koordinacije i efikasnog praćenja reformskih procesa.
Iskustva iz EU, poput implementacije Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), ukazuju na potrebu za objektivnim i transparentnim sistemima monitoringa. Ovi sistemi bi trebali uključivati mehanizme za povratne informacije i reviziju, što bi omogućilo OCD-ima da efikasno prate napredak i osiguraju da reforme odgovaraju potrebama građana.
Značaj jačanja kapaciteta za M&E
Efikasan monitoring i evaluacija (M&E) omogućavaju OCD-ima da pruže dokaze za zagovaranje, nadgledaju provođenje politika i potiču odgovornost vlasti. Međutim, mnoge organizacije u zemljama Zapadnog Balkana nemaju potrebne vještine i alate za obavljanje ovih funkcija. Bez robusnih M&E kapaciteta, OCD-i ne mogu adekvatno pratiti ispunjenje reformskih ciljeva, niti ukazati na oblasti koje zahtijevaju unapređenje.
Jačanje kapaciteta OCD-a kroz obuke i usvajanje standardizovanih M&E alata ključno je za dugoročnu uspješnost reformi. Pored tehničkog znanja, neophodno je razviti mehanizme koji će osigurati da se glas OCD-a i građana uvaži u procesu donošenja odluka.
Zaključak
Zemlje Zapadnog Balkana imaju priliku da kroz Plan rasta postignu značajan napredak u konvergenciji s EU. Međutim, uspjeh ovog Plana zavisi od posvećenosti država i efikasnog monitoringa i evaluacije, čiji ključni nosioci trebaju biti vladine institucije ali i organizacije civilnog društva. Osnaživanje OCD-a i uključivanje u sve faze reformskih procesa od presudne su važnosti za transparentnost, odgovornost i ostvarenje ciljeva koji su u interesu svih građana regiona.