Proces kvalifikacije – Proces pristupanja država zapadnog Balkana u EU
Cjelokupni proces pristupanja države potencijalnog kandidata započinje njenim podnošenjem zahtjeva za članstvo u EU, nastavlja se sa pregovorima o pristupanju koji čine njegov centralni dio i završava se sa krunom ovog procesa, tj. potpisivanjem i stupanjem na snagu Sporazuma o pristupanju. U toku ovog procesa se mijenja status države, od statusa države potencijalnog kandidata do statusa države članice EU.
Pristupanja države Evopskoj uniji se može posmatrati kroz tri faze procesa sa određenim koracima :
A/ Početak procesa pristupanja
- Podnošenje zahtjeva za članstvo u EU
- Upitnik Evropske komisije
- Mišljenje Evropske komisije i dobijanje statusa države kandidata za članstvo u EU
- B/ centralni dio procesa prostupanja
- Otvaranje pregovora o pristupanju
- Pregovori o pristupanju
- C/ Kruna procesa – Sporazum o pristupanju EU
- Zatvaranje pregovora o pristupanju i potpisivanje Sporazuma o pristupanju EU
- U hodniku EU – ratifikacija Sporazuma o pristupanju EU
- Ulazak u članstvo
Dužina trajanja svakog pojedinačnog koraka i faze je različita i zavisi isključivo od napretka države u sprovođenju reformi i sprovođenju obaveza preuzetih potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali i od posebnih izazova države, te shodno tome specifičnih uvjeta i kriterija za njihov dalji napredak. Zbog toga je veoma različit napredak država zapadnog Balkana iako je EU svim državama zapadnog Balkana još 2000. godine dodijelila status potencijalnog kandidata. Danas (decembar 2017), dinamika država na putu ka članstvu u EU izgleda ovako:
- Bosna i Hercegovina i Kosovo* potencijalni kandidati za članstvo u Uniji, pri čemu je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo u EU
- Albanija, Makedonija, Srbija i Crna Gora su kandidati za članstvo, pri čemu Crna Gora i Srbija pregovaraju o članstvu
- Hrvatska je punopravna zemlja članica EU od 1. jula 2013.
Sve počinje prvim korakom – podnošenjem zahtjeva za članstvo države potencijalnog kandidata, koji treba da rezultira odlukom EU o dodjeli statusa države kandidata i otvaranjem pristupnih pregovora po pojedinim oblastima, odnosno poglavljima pravne stečevine EU, tj. acquis-a.
A/ Početak procesa pristupanja
- Podnošenje zahtjeva za članstvo u EU
Zahtjev za članstvo država potencijalni kandidat šalje Vijeću EU, odnosno državi članici koja u tom periodu predsjedava Vijećem EU. Podnošenje ovog zahtjeva treba biti kredibilno, što znači da država podnosilac zahtjeva ispravno i potpuno provodi obaveze iz SSP, a prema političkoj ocjeni bira se i najpovoljniji momenat podnošenja. U svom zahtjevu za članstvo država ističe svoju evropsku pripadnost i politički cilj članstva u EU, te spremnost da prihvati sve ciljeva EU kao i obaveza koje proizlaze iz članstva u EU. Po dobivenom zahtjevu Vijeće EU poziva Evropsku komisiju da izradi mišljenje o zahtjevu za članstvo, tj. mišljenje o sposobnosti i pripremljenosti države podnosioca zahtjeva za ispunjavanjem kriterija za članstvo u Evropsku uniju uz procjenu spremnosti države da stekne status kandidata i da otvori pregovore o pristupanju. Na osnovu ovog mišljenja Vijeće EU donosi odgovarajuće zaključke.
- Upitnik Evropske komisije
Da bi Evropska komisija procijenila spremnost države za ispunjavanje obaveza članstva u EU Komisija šalje državi poseban dokument poznat pod nazivom Upitnik Evropske komisiji. Upitnik sadrži više hiljada pitanja vezano za cjelokupno funkcionisanje države u oblastima koje su u nadležnosti EU. Sva pitanja su organizovana u skladu sa kriterijima za članstvo kroz tri osnovna dijela Upitnika: politički kriterij, ekonomski kriterij i sposobnost preuzimanja obaveza iz članstva – poglavlja pravne stečevine EU, tj. acquis. Ovaj treći dio Upitnika slijedi podjelu acquis-a na njegova pregovaračka poglavlja i obuhvata 33 od 35 pregovaračkih poglavlja (poglavlje 34. Institucije i poglavlje 35. Ostalo su isključena iz Upitnika kao nerelevantna za ovu fazu).
Država podnosilac zahtjeva za članstvo dostavlja odgovore na engleskom jeziku Evropskoj komisiji sa popratnim dokumentima kao što su zakoni, podzakonski akti, politike, strategije i sl. Evropska komisija unutar svojih službi analizira dostavljene odgovore i po potrebi, kroz novi krug dodatnih pitanja, traži pojašnjenja u cilju potpunosti ili jasnoće pojedinih odgovora, uz mogućnost postavljanja i novih pitanja. Pored informacija koje se dobiju kroz odgovore države Komisija dobiva informacije i putem drugih izvora kao što su stručne misije i procjene u kojima učestvuju stručnjaci zemalja članica EU prvenstveno radi provjere nivoa provođenja zakona, zatim kroz izvještaje nezavisnih stručnjaka, kroz konsultacije sa organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama i drugim zainteresovanim stranama.
Broj pitanja u Upitniku i vrijeme dostavljana odgovora na njih je različito od države do države. Kvalitetni odgovori se mogu dostaviti u vrlo kratkom roku ukoliko je:
– osigurana potrebna podrška kroz jedinstvenu političku volju sa proglašenjem da je to prioritet države broj jedan i da je neophodno njegovo kvalitetno izvršenje;
– izvršena adekvatna priprema u vezi za metodologijom pripreme odgovora (identifikovane institucije i formirane strukture unutar državne uprave za pripremu odgovora, definisana koordinacija i saradnja za pripremu jedinstvenih odgovora, pripremljena uputstva za davanje odgovora) kao i
– izgrađeni kapaciteti administracije kroz upoznavanje, razumijevanje i analizu pitanja upitnika dostavljenim drugim državama uz pripremu vlastitih odgovora.
Evropska komisija je 9. decembra 2016. godine dostavila Upitnik Bosni i Hercegovini sa 3.242 pitanja. Priprema odgovora traje nešto više od godinu dana, što je znatno duže nego što je to trebalo drugim državama podnosiocima zahtjeva za članstvo. Tako je Hrvatska je u roku od 3 mjeseca odgovorila na dobivenih 4.560 pitanja, Makedonija u roku oko 4 mjeseci na 4.666 pitanja, Crna Gora u roku oko 4,5 mjeseca na 2.178 pitanja, Srbija u roku od oko 2 mjeseca na 2.483 pitanja i Albanija u roku oko 4 mjeseca na 2.280 pitanja. Nakon dostavljanja odgovora sve spomenute države su dobile i dodatna pitanja te se ovaj drugi krug pitanja može očekivati i za Bosnu i Hercegovinu. Odgovaranje na Upitnik direktno utječe na dinamiku i sadržaj narednog koraka procesa pristupanja Bosne i Hercegovine u EU, odnosno na mišljenje Evropske komisije o zahtjevu za članstvo u EU sa preporukama za stjecanje statusa kandidata i za otvaranje pregovora o pristupanju.
Ostaje da se vidi kada će Bosna i Hercegovina dostaviti odgovore na Upitnik, kao i da li će odgovori biti i kvalitetni i jedinstveni za cijelu državu. Također, ostaje da se vidi kako će reagovati Evropska komisija, ali i kakve će odluke EU donijeti na političkom nivou. Od svega toga zavisi da li će Bosna i Hercegovina moći dobiti status države kandidata u 2018. godini, kao ostvarenje vrlo ambicioznog roka, kao i kada će biti odobreno otvaranje pristupnih pregovora. Ukoliko se želi iskoristiti najavljeni plan EU za novo proširenje 2025. godine Bosna i Hercegovina treba da grabi krupnim koracima ka članstvu u EU, a ovi koraci će postati još veći nakon odluke o otvaranju pregovora. Jedno je sigurno, za te korake je, pored vlastitih napora Bosne i Hercegovine ( i na političkom i na tehničkom nivou), potrebna i pomoć EU ( također i na političkom i na tehničkom nivou). EU najavljuje objavljivanje Strategije za Zapadni Balkan u februaru 2018. i održavanje Samita Zapadnog Balkana i EU u maju 2018.
