Tržište evaluacije/vrednovanja obuhvaćeno je revizijama, ekonomistima i konzultantima menadžmenta. Revizijski stručnjaci dobro su organizovani putem uspostavljenih međunarodnih standarda za finansijsku i organizacijsku reviziju, kao i reviziju učinka. Revizija učinka odnosi se na javni sektor i temelji se na pokazateljima 3E (ekonomičnost, efikasnost i efektivnost) koji se preklapaju s metodologijom evaluacije /vrednovanja. Potreba za revizijom učinka povećava se u zemljama zapadnog Balkana proporcionalno porastu javnih odjeljenja i dodijeljenim fondovima EU-a. Trenutno, Državni ured za reviziju uglavnom pokriva tržište revizije učinka, a praksa je da se koristi top-dawn perspektiva fokusirajući se uglavnom na osnovno pitanje: Da li se stvari rade na pravi način? Perspektiva bottpm-up usmjerena je na učinke aktivnosti na entitet i veću zajednicu, odgovarajući na osnovno pitanje: Da li se rade prave stvari?
Cilj ovog članka je prezentirati mogućnosti za evaluatore u ocjenjivanju učinaka vladinih politika, programa i projekata. Metodologija kratkog istraživanja koje je provedeno u septembru 2017. godine, usmjerena je na analizu postojećih praznina u reviziji učinka, identifikaciji polja koju evaluatori mogu obuhvatiti kao i prilikama za evaluatore da uvedu perspektivu procjene učinka odozdo prema gore.
Šta je revizija učinka?
Revizija učinka (izvedbe) je nezavisno i objektivno ispitivanje državnih preduzeća, sistema, programa ili organizacija, u odnosu na jedan ili više od tri aspekta ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti, s ciljem da dovede do poboljšanja.
Slika 1. Načelo revizije učinkovitosti – 3E (ekonomičnost, efikasnost i efektivnost)
Provedba načela tokom izvedbe projekta znači: Ekonomičnost, minimiziranje troškova resursa; Efikasnost, maksimalna eksploatacija iz raspoloživih resursa; i Efektivnost, ispunjavanje postavljenih ciljeva i postizanje željenih rezultata.
Tržišni sudionici i veličina
Tržišni sudionici na strani ponude uglavnom su angažovani od strane revizora, ekonomista, poslovnih savjetnika i državnih ureda za reviziju.
Revizori su najbolji organizirani segment čije je tržišno pozicioniranje uspostavljeno uz pomoć Međunarodnih standarda vrhovnih revizijskih institucija, ISSA 3000, koje održava INTOSAI – Međunarodna organizacija vrhovnih revizorskih institucija[1].
Ekonomist je utvrdio pozicioniranja na tržištu prema licencama i potvrdama o ocjeni učinka (izvedbe). Menadžment konsultanti su razvili CMC [2] (certificirani menadžment konsultant) i PMP[3] (profesionalni menadžer projekta), gdje evaluacija predstavlja jednu od šest faza ciklusa upravljanja projektima.
Tržišna pozicija državnih revizorskih ureda u zemljama zapadnog Balkana je utvrđena Zakonom i uglavnom se bavi revizijom učinka politika, programa i projekata nacionalnih vlada.
Na strani potražnje za revizijom učinka i evaluacijom vidljivi su sljedeći segmenti u regionu zemalja zapadnog Balkana: nacionalne vlade (programi državnog budžeta); Programi i projekti međunarodnih donatora; Programi i fondovi EU; Krediti Svjetske banke; OCD (organizacije civilnog društva) koje su korisnici odobrenih projekata.
Kratko istraživanje koje je sprovedeno među državnim revizorskim uredima o veličini tržišta za tržište revizije učinka predstavljeno je u niže navedenoj tabeli.
Tabela 1. Broj revizija učinka (PA) koji se primjenjuje u pet zemalja ZB
U posljednje četiri godine ukupan broj izvještaja PA iznosi 342. Najveći broj izvještaja PA se primjenjuje u Hrvatskoj i Makedoniji. Uzimajući u obzir broj programa i projekata koji su koristili javne resurse, broj revizije učinka nije velik. U nekim zemljama je teško razlikovati finansijsku reviziju i reviziju učinka, tako da su ove ćelije tabele označene kao N/D (nije dostupno).
Osim broja izvještaja PA, kratko istraživanje je bilo fokusirano i na principima koji su također ocjenjivani. U makedonskom slučaju, očigledno je da se veliki broj izvještaja odnosio samo na dva principa (ekonomičnost i efikasnost).
Tabela 2. Principi implementirani u izvještajima PA – makedonski slučaj
Mogu se izvući dva glavna zaključka u vezi sa PA: (1) – Državni revizorski uredi su više usredotočeni na finansijsku reviziju nego na reviziju učinka; i (2) u više od 80% analiziranih PA izvještaja u Makedoniji izvršena je procjena samo dva principa, ekonomičnost i efikasnost.
Propusti revizije učinka
Identificirane praznine (propusti) su šanse da profesionalni evaluatori uđu na tržište radi procjene učinka:
- Politika orijentisana prema građanima EU podrazumijeva procjenu počevši od građana (odozdo) do politike, programa, projekata (prema gore), odgovarajući na pitanje: Da li su urađene ispravne stvari? Međutim, evaluacija javnih politika, programa i projekata još uvijek je fokusirana na način na koji se troše i prate javni resursi, podrazumijevajući odgovore na dato pitanje: Da li se stvari rade na pravi način?
Pored toga, ocjena 3E se obično izbjegava ili se ne upoređuje sa pokazateljima bazne linije.
- U većini institucija javnog sektora i nevladinih organizacija procjenu učinka obavljaju interni evaluatori bez vidljivih kapaciteta da istu implementiraju uz visoke standarde kvaliteta. Prema makedonskoj praksi, veću potražnju za procjenama vanjskih učinaka imaju međunarodni donatori.
- Preporuke revizije učinka odnose se na zakonodavstvena i institucionalna poboljšanja, a ne na efekte subjekta revizije ili veće zajednice, proizlazeći iz dominantne perspektive (odozgo prema dole) u reviziju učinka. Ukratko govoreći, da su resursi odozgo, odnosno novčani resursi važniji od dna, odnosno građana.
- U slučaju Makedonije, iznos državnog budžeta koji se troši za programe iznosi milijardu eura godišnje i još dodatnih 300 miliona eura od EU i međunarodnih donatora. Princip efikasnosti je više nego važan za 2 miliona građana, što znači odnos ostvarenih ciljeva u odnosu na željene ciljeve.
- Postojeći PA ne uključuje tehnike kvalitativnog procjenjivanja. Povezan je sa principom učinkovitosti i zadovoljstva građana kroz primijenjenu politike, programa ili projekta. Kratko navodeći da dno, odnosno ljudi jesu važniji od gornjeg dijela, odnosno novčanih resursa.
- Zajednica evaluatora nije dobro organizovana te nedostaje joj umrežavanje kako bi ušla na tržište za procjenu učinka u javnoj politici, programima i projektima.
Šanse za profesionalne evaluatore
Postojeće tržišne praznine mogu se prevazići boljom saradnjom između evaluatora u zemljama zapadnog Balkana. Perspektiva revizije performansi odozdo prema dolje jeste šansa da Evaluatorska mreža zemalja zapadnog Balkana osvoji tržišta za evaluaciju kroz saradnju na razvijanju zajedničkih osnovnih i komparativnih pokazatelja za 3E. Identificirane dobre prakse u evaluaciji učinka mogu biti mrežni potencijali za promociju relevantnosti Evaluatorske mreže zemalja zapadnog Balkana u cilju pružanja podrške nacionalnim VOPE (Volonterske organizacije za profesionalnu evaluaciju) za pozicioniranje tržišta.
WBEN (Mreža evaluatora zapadnog Balkana) i nacionalni VOPE mogli bi početi s promocijom značaja za evaluacijom efektivnosti vladine politike, programa i projekata, fokusirajući se na postignute rezultate koji poboljšavaju život građana. Vlade iz zemalja zapadnog Balkana moraju biti svjesne korisnosti procjene učinka u smislu primanja pouke o promjenama koje su se dogodile, u poređenju sa životnim standardima EU i poboljšanjem kvaliteta života građana.
Šanse za profesionalne evaluatore koji ulaze na ovo novo tržište povezane su sa tri vrste aktivnosti vlada:
- Spremnost uključivanja evaluacije učinka kao sistemskog rješenja u smislu ostvarivanja ciljeva strategije, što znači da je evaluacija dio svake usvojene politike, programa i / ili projekata. Time će se pokazati interesovanje za potrebe građana koje proistječe iz sprovođenja politike;
- Spremnost za dodjelu resursa eksternim profesionalnim evaluatorima koji će sprovoditi evaluaciju učinka. Preporučuje se učešće od 0,5 do 2% od ukupnog budžeta programa / projekata koji se dodjeljuje za procjenu učinka;
- Primanje pouka iz evaluacije učinka kao osnove za definisanje buduće politike u oblastima na koje se odnosi. To će biti korak ka poštivanju potreba građana i napretku njihovog životnog standarda.
Sprovođenjem gore navedenih preporuka otvorit će se nove perspektive za profesionalne evaluatore u zemljama zapadnog Balkana kao i korištenje velikog potencijala u doprinosu za postizanju uspješnih politika usmjerenih ka građanima.
Referentna literatura
- Europski revizorski sud, Priručnik o reviziji učinka 2015.
- Međunarodni standardi vrhovnih revizorskih institucija, ISSAI, koje izdaje Međunarodna organizacija vrhovnih revizorskih institucija, Smjernice za reviziju učinka INTOSAI: ISSAI 3000 – 3100
- Pristup linkovima
Državni ured za reviziju – Republika Makedonija http://www.dzr.mk/DesktopDefault.aspx?tabindex=0&tabid=1
Državni ured za reviziju – Republika Hrvatska http://www.revizija.hr/en
Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine http://www.revizija.gov.ba/default.aspx?template_id=79&langTag=bs-BA&pageIndex=1
Državna revizorska institucija – Republika Srbija http://www.dri.rs/home.4.html
